Prednosti ranog učenja engleskog jezika

Prednosti ranog učenja engleskog jezika

Rano učenje jezika u početnim fazama života ima brojne prednosti. Djeca u usporedbi s odraslima uče na lak i zabavan način, uče istražujući i provodeći eksperimente. Djeca su motivirana vlastitom željom za usvajanjem novih znanja i tumačenjem pojava u svijetu koji ih okružuje, oni posjeduju sposobnost nenamjernog učenja govora jer ga uče spontano, slušajući odrasle.

Djeca uživaju u govorenju kako na materinskomu tako i na stranomu jeziku, ako se navedeni proces odvija na njima prirodan i primjeren način. Učenjem stranih jezika odmalena dijete razvija pozitivan stav prema učenju, stječe samopouzdanje, uspješno usvaja nova znanja neophodna u budućnosti.

Rano učenje stranog jezika pridonosi intelektualnomu razvoju djeteta, stvaranju pozitivnoga odnosa prema učenju, razvoju vrijednosnoga sustava koji potiče jačanje tolerancije, razvoju samopouzdanja.

Djeca još uvijek koriste individualne, urođene strategije učenja materinjeg jezika i brzo shvate da ove strategije mogu koristiti u učenju i izgovaranju prvih pojmova na engleskom jeziku. Oni imaju vremena učiti kroz aktivnosti. Vrlo lako usvajaju jezik sudjelujući u aktivnostima zajedno s odraslima. Najprije shvate smisao aktivnosti, a zatim značenje na kojem se sporazumijevaju s odraslima, stoga je bitno da su aktivnosti i igre raznolike te da su djeca usvojila osnovna pravila igara, Ili čak kreirala pokoju svoju igru.

Djeca koja imaju priliku usvojiti drugi jezik dok su još mala, često koriste iste urođene strategije učenja jezika i kasnije u životu pri učenju stranih jezika. Usvajanje trećeg, četvrtog, čak i više jezika lakše je nego usvajanje drugog stranog jezika. Vjerojatnije je da će mlađa djeca koja jezik usvajaju umjesto da ga svjesno uče imati bolji izgovor, kao i bolji osjećaj za jezik i kulturu.

Kada bebe uče materinski jezik postoji „tihi period“ tijekom kojega dijete gleda i sluša te može komunicirati kroz izraze lica i geste, prije nego progovori. Kada djeca uče engleski, može nastati sličan „tihi period“. Komunikacija i razumijevanje jezika postoje i prije nego što djeca progovore neku englesku riječ, što znači da je govor tijela kao neverbalna komunikacija jako bitan u ovom početnom procesu učenja i poučavanja. Tijekom ovog perioda ne bi trebali prisiljavati dijete na dijalog tjerajući ga da ponavlja riječi. Dovoljno je da govor odraslog pruži djetetu korisne prilike za usvajanje jezika.

U našoj odgojno obrazovnoj skupini često koristimo Classroom Language -  pozdravljanje pri dolasku i odlasku djece( Hello/ Good morning! Good-bye!, Have a nice day!; How are you today?...,  također predstavljanje i upoznavanje s drugom djecom i odraslima( Hello, my name is…What is your name? ), izricanje vlastitih osjećaja, potreba, želja, mišljenja, pitanja (Excuse me…, Please, can you pass me…Teacher, how do I say…in English? ), također koristimo izricanje zamolbi( Please, May I…Could you… ), prilikom obroka – doručak, međuobrok, ručak, užina (Wash your hands!, Sit at the table. Have a nice meal. ), odabir, uzimanje i pospremanje igračaka i centara aktivnosti (Here you have…, You might choose… Put away the toys ! Tidy up!...), vršenje različitih svakodnevnih radnji( Let’s make a circle It’s storytime! Take off your shoes! Let’s go outside!)

Također i Body Language=Govor tijela / Neverbalna komunikacija. U poučavanju engleskog jezika odgojitelj prenosi informacije usmeno, ali koristi jezik tijela za privlačenje pažnje. Na taj način poduka je živahnija, točnija i učinkovitija. Govor tijela je podrška i dopuna poučavanju. Kompetentan i kreativan odgojitelj ne treba samo duboko znanje i dobru rječitost, nego usklađen govor tijela.

Body Language možemo opisati kao međudjelovanje govora tijela, posebice gesti, izraza lica i ponašanja u kontaktu očima.

Za djecu koja pohađaju vrtić iznimno je važna rutina. Rutina je definirana kao predvidljiv način rada, odnosno specifične ponavljajuće aktivnosti djeca osjećaju sigurnost i ugodu kad imaju rutinu. Rutina potiče kreativnost jer poznato okruženje stvara povjerenje uklanja nesigurnost i dopušta djetetu da dođe u stanje unutarnje ravnoteže što je idealan temelj za nova opažanja i kreativnost. Djeca se bolje ponašaju kad znaju što mogu očekivati, ali i što se očekuje od njih. Stoga se i u procesu poučavanja engleskog jezika preporuča dnevni raspored.

Tekst pripremila odgojiteljica u programu engleskog jezika Nataša Kadić