Radionica za djecu - Otvorena vrata bibiliobusa

Povodom „Dana bibliobusa“ u srijedu, 22. veljače 2023. godine, Narodna knjižnica i čitaonica Lekenik, Općina Lekenik, Udruga ALD Sisak i Udruga PET PLUS u sklopu projekta „Putujuća knjiga bijelog lopoča“ u Dječjem vrtiću Lekenik održali su kreativnu radionicu za djecu vrtićke dobi na temu „Slikovnica“. Vodio ju je hrvatski glumac Kristijan Ugrina. Na radionici je djecu uveo u svijet priče čitajući im, razgovarajući s njima o slikovnicama i likovima u njima. Djeca su crtala, bojala i stvarala priče koje su zajedno pretvorili u prekrasnu slikovnicu. Za svoj trud i kreativnost djeca su na poklon dobila brošuru dječje slikovnice.

Slikovnica je dječja knjiga u kojoj su obuhvaćene umjetničke slike i tekstovi ukoliko se radi o kvalitetnoj slikovnici. Kvalitetna slikovnica potiče dječji razvoj te djetetu donosi mnogo dobrobiti počevši od kreativnog i socijalnog razvoja preko estetskih iskustva te emocionalnih mogućnosti koje pruža samom djetetu. Slikovnica uvodi dijete u svijet umjetnosti i književnosti, pomaže u razvoju opažanja, pažnje, pamćenja, mišljenja i logičkog zaključivanja, bogati pažnju, bogati maštu i kreativno mišljenje.

Djeca kojoj se čita i priča od najranije dobi brže se razvijaju, zainteresanija su za okolinu, brže uče, bolje se snalaze u komunikaciji s drugima, razvijaju predčitalačke  vještine i spremnija su za samostalno čitanje. Čitanje je jedna od najvažnijih cjeloživotnih aktivnosti. Djeca se povezuju s čitanjem i slikovnicama znatno prije nego što doista nauče čitati. To povezivanje počinje kad dijete prvi put primi slikovnicu u ruke ili kad mu roditelji čitaju. Za djecu je čitanje divan način povezivanja vremena s roditeljima. Osim što će dijete uživati slušajući priče i listajući slikovnicu ono će uz vas razvijati naviku odgovornog odnosa prema slikovnici, a kasnije knjizi. Ako već u ranom djetinjstvu nauči da se po slikovnici ne šara i da se ne smiju oštećivati stranice, takav će odnos zadržati prema knjigama u budućnosti. 

Slikovnica dijete uči o svijetu odgoja i pomaže mu savladati poteškoće s kojima se susreće, pruža djetetu osnove spoznaje o svijetu koji ga okružuje, omogućuje mu razvijati mišljenje analizu, sintezu, razvoj govora. Kod djeteta razvija književno-umjetnički ukus, obogaćuje njegov rječnik, djeluje na njegove osjećaje, utječe na njegov stav i zanimanje za knjigu te pomaže razvijanju ljubavi prema čitanju iz užitka. Pomaže djetetu u rješavanju problemskih situacija.

Čitanje djeci od najranije dobi poticajno djeluje na socijalno-emocionalni razvoj i kognitivni razvoj. Čitanjem djetetu potičemo razvoj govora na način da potičemo govorne vještine , obogaćujemo fond riječi, uči nove činjenice i pojmove te dopuštamo djetetu da jasno izrazi svoje misli osjećaje i iskustva. Slikovnica doprinosi razvoju empatije i sposobnosti razvijanja drugih ljudi. 

Razvoj percepcije potiče se na način da dijete razvija vještinu aktivnog slušanja, vidnog opažanja i razlikovanje finih pojedinosti te osjećaj za lijepo i potrebu za likovnim izražavanjem. Čitajući se razvija i pamćenje, slušanje i čitanje, a prepričavanjem potičemo razvoj dugoročnog pamćenja, pomažemo u unutarnjoj organizaciji teksta te kasnije takva kognitivna vještina osigurava dobru pohranu i uspješno dobivanje informacija iz dugoročnog u djelatno pamćenje. Razgovorom i raspravom o pročitanom kod djece se potiču misaone operacije predviđanja, zaključivanja i uviđanja uzročno posljedičnih veza te se tim putem razvija i logičko razmišljanje.

Kakve slikovnice su dobre za djecu?

Od rođenja do druge godine za djecu treba izabrati slikovnice s malo teksta i jasnim, šarenim ilustracijama, kratkim tekstom, brojalica te ponavljanjem riječi.

Za djecu rane dobi pogodne su knjige izrađene od nekih trajnih materijala koji se mogu savijati i koji se teško trgaju.

U trećoj i četvrtoj godini života djecu počinju zanimati priče o ljudima, životinjama te svakodnevnim događajima i aktivnostima. U toj dobi pogodne su priče s jednostavnim zapletima kako bi djeca mogla predviđati što će se dogoditi dok u klasičnim bajkama uživaju, te vole opasne situacije koje na kraju završavaju sretno. Djeca u toj dobi vole komične elemente u priči te ponekad i sama izmišljaju nove dramatične i šaljive zaplete ili sama završavaju priču.

U petoj i šestoj godini raspon pažnje je znatno širi pa se djeca mogu usredotočiti na različite književne žanrove iako su slike i dalje važne, te pomažu djeci da bolje prate složenije zaplete.

Čitajući slikovnice i priče djetetu djecu upoznajemo s važnim komponentama pisanog jezika. Dok slušaju riječi koje im se čitaju sasvim prirodno počinju uspoređivati riječi koje čuju s onima koje vide u tiskanom obliku. Čitajući omogućavamo djeci da se sprijatelje s knjigama i čitanjem te da u tome uživaju, da im pisana riječ u svakoj situaciji bude nadomak ruke, da shvaćaju vezu između slova i glasa, te slova i riječi unutar smislene cjeline, bogatimo im vokabular, podupiremo shvaćanje pravila pismenosti, razvijamo vještinu početnog čitanja i pisanja, proširujemo razumijevanje jezika te potičemo samopouzdanje kod djece.

Odgojitelji putem različitih aktivnosti vezanih uz knjigu i čitanje pomoću igre i posjeta knjižnicama kod djeteta osvještavaju ulogu i važnost knjige i slikovnice.

Djeca su na kraju radionice mogla razgledati unutrašnjost bibliobusa ,te vidjeti kakve i koje se sve knjige nalaze u njemu.

Sva događanja možete pogledati u galeriji.

Literarura:

Civardi, A., Dunbar, J., Petty, K., Somerville, l.:“Čarobne svjetiljke: priče koje čitate svojem djetetu kako bi potaknuli mir, povjerenje i kreativnost.“

Čačko, P.: „Slikovnica, njezina definicija i funkcije. U R. Javor: „Kakva je knjiga slikovnica“

Centner, S.:“Kako zavoljeti knjigu i čitanje“

Petrović-Sočo, B.: „Dijete, odgajatelj i slikovnica“

Tekst pripremila Lana Gagić, odgojiteljica.