Prednosti ranog učenja engleskog jezika
Rano
učenje jezika u početnim fazama života ima brojne prednosti. Djeca u usporedbi
s odraslima uče na lak i zabavan način, uče istražujući i provodeći
eksperimente. Djeca su motivirana vlastitom željom za usvajanjem novih znanja i
tumačenjem pojava u svijetu koji ih okružuje, oni posjeduju sposobnost
nenamjernog učenja govora jer ga uče spontano, slušajući odrasle.
Djeca
uživaju u govorenju kako na materinskomu tako i na stranomu jeziku, ako se
navedeni proces odvija na njima prirodan i primjeren način. Učenjem stranih
jezika odmalena dijete razvija pozitivan stav prema učenju, stječe
samopouzdanje, uspješno usvaja nova znanja neophodna u budućnosti.
Rano
učenje stranog jezika pridonosi intelektualnomu razvoju djeteta, stvaranju
pozitivnoga odnosa prema učenju, razvoju vrijednosnoga sustava koji potiče
jačanje tolerancije, razvoju samopouzdanja.
Djeca
još uvijek koriste individualne, urođene strategije učenja materinjeg jezika i
brzo shvate da ove strategije mogu koristiti u učenju i izgovaranju prvih
pojmova na engleskom jeziku. Oni imaju vremena učiti kroz aktivnosti. Vrlo lako
usvajaju jezik sudjelujući u aktivnostima zajedno s odraslima. Najprije shvate
smisao aktivnosti, a zatim značenje na kojem se sporazumijevaju s odraslima,
stoga je bitno da su aktivnosti i igre raznolike te da su djeca usvojila
osnovna pravila igara, Ili čak kreirala pokoju svoju igru.
Djeca
koja imaju priliku usvojiti drugi jezik dok su još mala, često koriste iste
urođene strategije učenja jezika i kasnije u životu pri učenju stranih jezika.
Usvajanje trećeg, četvrtog, čak i više jezika lakše je nego usvajanje drugog
stranog jezika. Vjerojatnije je da će mlađa djeca koja jezik usvajaju umjesto da
ga svjesno uče imati bolji izgovor, kao i bolji osjećaj za jezik i kulturu.
Kada
bebe uče materinski jezik postoji „tihi period“ tijekom kojega dijete gleda i
sluša te može komunicirati kroz izraze lica i geste, prije nego progovori. Kada
djeca uče engleski, može nastati sličan „tihi period“. Komunikacija i
razumijevanje jezika postoje i prije nego što djeca progovore neku englesku
riječ, što znači da je govor tijela kao neverbalna komunikacija jako bitan u
ovom početnom procesu učenja i poučavanja. Tijekom ovog perioda ne bi trebali prisiljavati
dijete na dijalog tjerajući ga da ponavlja riječi. Dovoljno je da govor
odraslog pruži djetetu korisne prilike za usvajanje jezika.
U
našoj odgojno obrazovnoj skupini često koristimo Classroom Language
- pozdravljanje pri dolasku i odlasku
djece( Hello/ Good morning! Good-bye!, Have a nice day!; How are you today?..., također predstavljanje
i upoznavanje s drugom djecom i odraslima( Hello, my name is…What is your name?
), izricanje vlastitih osjećaja, potreba, želja, mišljenja, pitanja (Excuse
me…, Please, can you pass me…Teacher, how do I say…in English? ), također
koristimo izricanje zamolbi( Please, May I…Could you… ), prilikom obroka –
doručak, međuobrok, ručak, užina (Wash your hands!, Sit at the table. Have a
nice meal. ), odabir, uzimanje i pospremanje igračaka i centara aktivnosti
(Here you have…, You might choose… Put away the toys ! Tidy up!...), vršenje
različitih svakodnevnih radnji( Let’s make a circle It’s storytime! Take off
your shoes! Let’s go outside!)
Također
i Body Language=Govor tijela / Neverbalna komunikacija. U poučavanju
engleskog jezika odgojitelj prenosi informacije usmeno, ali koristi jezik
tijela za privlačenje pažnje. Na taj način poduka je živahnija, točnija i
učinkovitija. Govor tijela je podrška i dopuna poučavanju. Kompetentan i
kreativan odgojitelj ne treba samo duboko znanje i dobru rječitost, nego
usklađen govor tijela.
Body
Language možemo opisati kao međudjelovanje govora tijela, posebice gesti,
izraza lica i ponašanja u kontaktu očima.
Za
djecu koja pohađaju vrtić iznimno je važna rutina. Rutina je definirana kao
predvidljiv način rada, odnosno specifične ponavljajuće aktivnosti djeca
osjećaju sigurnost i ugodu kad imaju rutinu. Rutina potiče kreativnost jer poznato
okruženje stvara povjerenje uklanja nesigurnost i dopušta djetetu da dođe u
stanje unutarnje ravnoteže što je idealan temelj za nova opažanja i kreativnost.
Djeca se bolje ponašaju kad znaju što mogu očekivati, ali i što se očekuje od
njih. Stoga se i u procesu poučavanja engleskog jezika preporuča dnevni
raspored.
Tekst
pripremila odgojiteljica u programu engleskog jezika Nataša Kadić